Rožaje – Kćerke Halita Nurkovića koji je prije deset godina nestao na Kosovu, Adela, Elsana, Sanela, Indira, Samira i Azrena, pismeno su se obratile najvišim državnim institucijama u Crnoj Gori apelom za pomoć u rasvjetljavanju sudbine njihovog oca i ostalih građana Crne Gore kojima se na Kosovu tokom i nakon ratnih sukoba izgubio svaki trag.
“Premda je navršeno deset godina od okončanja oružanog sukoba na Kosovu, za žrtve rata i njihove porodice, posebno one koje još tragaju za svojim najmilijima, prošlost i dalje traje, a niko ne zna da li će se ikada završiti. Naš otac Halit Nurković, taksista iz Rožaja, nestao je radeći svoj posao, na Kosovu, ubrzo nakon završetka oružanih sukoba. Tog 24. jula 1999. godine vozio je u okolinu Peći mušteriju i kolegu Derviša Murića. Ni on ni Murić se nikada nijesu vratili sa tog puta i do dana današnjeg ništa nijesmo saznali o njihovoj sudbini”, kaže se u saopštenju za javnost šest sestara Nurković.
“Tragajući za ocem bile smo ignorisane, ponižavane, sa našim bolom su se poigravali, iznuđena nam je porodična ušteđevina, bivale smo fizički ugrožene, ali prije svega, bile smo potpuno same u potrazi za njim. Ono što danas pouzdano znamo je da jedna porodica, bez obzira kakve napore uložila, ne može da se izbori sa tako kompleksnim problemom kakav je pronalaženje nestale osobe na teritoriji druge države”, smatraju Halitove kćeri.
Prema njihovim riječima, prava žrtava koje su prisilno nestale garantovana su domaćim zakonima i međunarodnim aktima i sporazumima, prije svih Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, Evropskom poveljom o ljudskim pravima, Rimskim statutom, te Konvencijom o prisilnim nestancima.
“Potpisujući ove dokumente naša zemlja se obavezala, između ostalog, da će štiti prava žrtava prisilnih nestanaka i njihovih porodica, prije svega pravo da saznaju istinu. Odnedavno, Crna Gora je uspostavila međudržavne odnose sa Kosovom. U sve intenzivnijim kontaktima već su formulisani i određeni interesi Crne Gore, kao što je rješavanje statusa Crnogoraca na Kosovu i problem povratka raseljenih. Pitanje nestalih građana Crne Gore do sada nije spominjano”, istakle su sestre Nurković.
One su dodale da se, za razliku od broja Albanaca, Srba, Roma i drugih koji su nestali na Kosovu, koji je relativno precizno utvrđen, ne postoji nijedan zvanični dokument o broju crnogorskih državljana za kojima se još traga.
U apelima koje su uputile crnogorskim vlastima sestre Nurković traže da u svoju politiku razvoja međudržavnih odnosa sa Prištinom uključe i rješavanje problema državljana Crne Gore nestalih na Kosovu.
“Očekujemo da od nadležnih kosovskih, kao i kolega koji predstavljaju međunarodnu zajednicu na Kosovu, crnogorske vlasti zatraže pristup svoj dokumentaciji o istragama koje su od 1999. godine do danas vođene o nestanku Halita Nurkovića i drugih državljana Crne Gore. Želimo da se porodicama nestalih omogući puni pristup svim dokumentima i informacijama koje kosovske i međunarodne institucije na zahtjev nadležnih državnih organa dostave”, kazale su sestre Nurković.
One su od vlasti tražile i da predlože kolegama iz nadležnih kosovskih i međunarodnih institucija formiranje zajedničkog tijela koje će se baviti rješavanjem problema građana Crne Gore nestalih na Kosovu.
Sestre Nurković će danas u 15.30 časova u džamiji Sultan Murat Drugi organizovati mevlud, a u 18 sati u velikoj sali Centra za kulturu javni skup „Sjećamo se, tragamo, apelujemo“, na kojem će se prvi put javno razgovarati o problemu državljana Crne Gore koji su nestali u vrijeme sukoba na Kosovu, kao i drugim ratovima vođenim devedesetih. Gosti na skupu će biti aktivisti za ljudska prava iz države i regiona, Nataša Kandić, prof. dr Šerbo Rastoder, Esad Kočan i Sara Maliki.